ValeBulaNa cava na iVakatakilakila kei na Vu ni Mate ni Uto

Na cava na iVakatakilakila kei na Vu ni Mate ni Uto

Ia oqo e dua na siga na mate veitauvi levu ni uto ena bula raraba. E tautauvata na kena ivakarau ena gauna ni qase kei ira na itabagone. Sa vakakina ni o ira kece era tu ena radara ni mate ni uto sa tubu cake tikoga vei ira na gone. Eda na vulica kina na vu ni mate ni uto kei na ivakatakilakila ni mate ni uto se failure.so uto me kila na veika matailalai e baleta na uto.

 

Na Cava na iTavi kei na Kena iCakacaka?

E pamutaka na dra na uto ena yago ka kauta voli na oxygen kei na kakana ki na sela kece sara e yago me rawa ni ra bula ka cakava na nodra cakacaka. Na dra e kauta talega na ivoli vakaoti mai na sela ki na gacagaca e kauta laivi na benu me vaka na nomu ivi, na yalomu e pamu vakarua.

  • Na yasana imatau pamutaka na dra ki na yatevuso ka tomika kina na dra na oxygen ka qai lesu tale ki na yasa imawi ni uto.
  • Na ventricle imawi qai pamutaka na dra ki yagomu ena loma ni iqaqara ni dra e vakatokai na aorta. Ni veisoliyaki na dra e toso na oxygen mai na nomu dra ki na sela e taucoko na yagomu.

Na dra e sega ni tiko kina na oxygen e lesu tale ki na yasa imatau ni uto ena nomu veisala. Na iwalewale oqo e yaco ena tavatukituki ni uto yadua. E gadreva ga na yalona e dua na iyaya ni oxygen. Na oxygen vutuniyau duadua e dau vakayagataki ena sala ni arteri. Na veitarataravi oqo e kune ena dela ni uto.

Na Cava na Vu ni Mate ni Yalo kei na Druka?

Era tu Rua veitaravi levu ni veitaravi ni dra levu e vakatokai me veitaravi ni veiqaravi

 

  1. Na ivakatakarakara ni uto ni uto ena imawi
  2. Na ivakatakarakara ni uto ni uto dodonu

Na tabana e rua oqo e qai wasea na tabana lalai ka curuma na masela ni uto. Na veivaqaqacotaki ni uto e rawa ni vakavuna na vakalailaitaki ni oxygen kei na kena bulabula ki na uto, ka na rawa ni vakavuna na mate ni uto ka rairai mate. Oqo ena rawa ni vakavuna me qiqo na ivakadewa ni yago se me tarovi ena dua na ivakarau ni atherosclerosis. Oqo na vu ni mate ni uto. Na mate ni uto ni coronary e vakatokai tale ga me mate ni vakasama ni uto se COPD e dua na vakaukauwataki ni arteri e vakavuna na kena kumuna vata na vakacuru ilavo uro, ka dau vakatokai vakawasoma iVakatakarakara. Na ivakatakilakila ni ivakatakilakila oqo e yaco e levu sara na ibinibini e loma ni veivanua ni uto.

Na vakacuru ilavo uro ena rawa ni tubu ena gauna ni gone ka na vavaku ka vakalevutaka na gauna ni bula. Ni sa tara cake na ivakatakilakila ni ivakatakarakara ni vakasama ka sa drodro sobu na dra ki na masela ni uto. Ni sa lutu sobu na drodro ni dra o sa vakalailaitaka na drodro ni oxygen kei na kakana bulabula ki na yalo. Ni sa dredre na kena qiqo na tiki ni yago me kua ni rawata na oxygen kei na kakana bulabula. Eda sa kila oqo ni peleti oqo e rawa ni vakacacana se dolava na yago qai tovolea me vakavinakataka na vanua ka bulia e dua na dra ka rawa ni tarova vakavinaka na drodro ni dra.Kevaka e yaco oqo ka na sega ni vakalesuya mai na dra na tiki ni yago ka okati me mate ni uto.

 

 

 

E vakasalataki keda vakawasoma na yagoda ni sega ni rawata na uto na oxygen kei na kakana bulabula. Na ivakatakilakila ni mate ni uto ena vakatau ena bibi ni mate. Eso na tamata ka CHD sega na ivakatakilakila. Eso era dau malumu mosi ni serena se angina ka so era sa mosi vakalevu cake na serena. Ni tiko na ivakatakilakila, na tamata yadua ena rairai duidui na nona vakila. Na ivakatakilakila ni mate ni vakasama ni sa sega ni vakaiyaqataki e rawa ni bibi, kaukaua, veivakasaurarataki kei na mosi e lomaserena na daku ni mosi ni vakaidina e ligana, tabana, basu ni gusu, domona, kei na daku. Lekaleka ni icegu, malumalumu kei na oca, ena rawa ni yaco na lomaocaoca se na lululu ni o kila vinaka na veika o rawa ni cakava ka lewa vinaka na nomu rawa ni tauvi uto ena veisiga ni mataka. Na veika rerevaki e oka kina na kena e cecere LDL cholesterol kilai talega me ca cholesterol e tolu na ivakatagedegede ni triglyceride kei na kena e lailai HDL cholesterol ka nomu cholesterol vinaka vakalevu na dra e kilai talega me hipertensi.

Na cava soti na ivakarau ni qaqarauni?

E bibi mo dikeva na nomu dra ena veigauna kece ena nomu vakayagataka e dua na ivau ni liga e rawa ni rawarawa ka veivuke. Sa ka bibi talega mo dikeva na nomu sega ni dau vakaukauwataka na uto ena vakalevutaka na nomu rawa ni vakatorocaketaka na mate ni uto ni oti na vakatavako kei na kena sa rui levu. Sa ka bibi me muri na kakana e lailai sobu na uro ka levu ena vuanikau kei na kakana draudrau. Mo dau dikeva na dovu ena dra ke tauvi iko na matenisuka qai vakatura na dovu ni dra me lewai kina na takete ni leqa e rawa ni vakavuna na kena tarovi na tauvimate kei na mate COPD.Raica mo vosa vei nomu vuniwai kevaka e tiko e dua vei ira na veika rerevaki oqo. E levu na sala me wali kina na veika rerevaki oqo. Na tamata yadua e dodonu me tiko na nona ituvatuva yadua me qarava na nona veika rerevaki.

Kevaka e tiko eso na nomu taro me baleta e dua vei ira na vanua oqo mo qai veitaratara ki na valenivolavola ni nomu vuniwai se raica lesu na itukutuku sa vakarautaki tu ena nomu vakacurumi .

Also, heart attacks which are medically referred to as myocardial infarctions occur as a result of many factors often involving some combination of lifestyle, genetics and underlying health conditions. Some important causes of myocardial infarction include:

Coronary Artery Disease (CAD)

The most common cause of heart attacks is coronary artery disease occurs when the arteries that supply blood to the heart get narrowed or blocked due to the build-up of plaques (atherosclerosis). This blocks oxygenated blood from flowing normally in the muscle leading to lack of oxygen and this may lead to damage or death of the heart.

High Blood Pressure (Hypertension)

Over time, chronic high blood pressure can increase the chances of atherosclerosis heart failure and subsequent occurrence of heart attack because it strains both the heart and blood vessels.

High Cholesterol

Higher LDL cholesterol levels and triglycerides might result into arteriosclerosis in where arteries become narrow thereby increasing probability for myocardial infarction.

Smoking

Chemicals in tobacco smoke that are harmful to the blood vessels cause inflammation and speed up atherosclerosis. On the other hand, smokers have much higher rates of suffering from heart attack compared to non-smokers.

Diabetes

Uncontrolled diabetes damages blood vessels and nerves, putting sufferers at risk of atherosclerosis, hipertensi, and heart attacks. In comparison with patients without diabetes, those diagnosed with diabetes have increased chances of developing heart disease.

Obesity and Sedentary Lifestyle

Increased body weight or obesity and leading sedentary lifestyles are linked to an augmented likelihood of heart disease as well as heart attack cases. Hypertension, diabetes mellitus and hyperlipidemia are caused by both physical inactivity & excess body weight that can also lead to myocardial infarction.

Family History and Genetics

If there has been any family history associated with any heart diseases or heart attacks then it raises their chances indicating that they inherited them genetically. Most importantly, someone can inherit a condition such as familial hypercholesterolemia which will also make him/her more likely to have a stroke.

Stress and Mental Health

Cardiovascular health is adversely affected by long-term pressure, nervousness and depression due to high blood pressure, inflammation and negative coping mechanisms like smoking or eating too much that promote the occurrence of heart disease.

Unhealthy Diet

High intake of fats, salts and refined sugars leads to increased risk obesity, high cholesterol levels and hypertension which are all factors causing heart attacks.

Excessive Alcohol Consumption

Blood pressure raising, increase in triglycerides level and obesity increase the chances for a person getting coronary artery disease (CAD) and directly predisposing them to a heart attack.

It is worth noting that many risk factors for myocardial infarction is preventable by lifestyle changes and medical intervention. A healthy lifestyle that involves regular physical activities, balanced nutrition, quitting smoking, stress control as well as effective management of chronic conditions such as diabetes mellitus and hypertension can greatly reduce the chance of developing myocardial infarction and enhance overall cardiovascular health. Early detection as well as management of risk factors can also be achieved through regular checkups with physicians.

RELATED ARTICLES

1 COMMENT

  1. Au sega ni dau wilika na Initaneti me'u dina ia na nomu bulago vinaka sara, tomana tiko!

    Au na lako yani ka vakatakilakilataka na nomu mata me lesu mai ena veisiga ni mataka.
    Vinaka vakalevu

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Most Popular

Recent Comments